Građanska energetska nezavisnost nije utopija: Fiat Grande Panda Electric iz kućnih solara odvezla Novi Sad – Beograd – Novi Sad bez punjenja

Sunčanom energijom u martu od Novog Sada do Beograda i nazad
Prvi martovski sunčani dani, pružili su nam lepu priliku da sakupimo svaki zrak sunca vikenda koji je iza nas i da napravimo ekskluzivni test, šta znači i da li postoji energetska nezavisnost.
Zapravo, ponekad najbolji test automobila nastane spontano. Bez planiranja, već iz potrebe da se „skokne“ do Ambasade Kraljevine Maroko u Beogradu po vizu. Ništa posebno i neviđeno, osim da smo Fiat Grande Pandu Electric upravo skinuli sa solarnih panela, baterija 4/4… Sve je spremno za jedan mali eksperiment.

Da zanimanje „naroda“ postoji za ovu temu, potvrđuje i jedan privatni X post @LaSangoma o vožnji Fiat Pande na struju, napunjene isključivo iz kućnih solarnih panela.

Za samo nekoliko sati privukao je desetine hiljada pregleda i očekivanja da li automobil koji se snabde električnom energijom proizvedenom na sopstvenom krovu, može bez dodatnog punjenja da napravi krug Novi Sad – Beograd (lokal) – Novi Sad?
Dakle, bez javnih punjača, bez planiranja ruta po aplikacijama, bez komplikacija.

Dok je urednik u nedelju orezivao živu ogradu, solari su radili na divnom sunčanom danu, prosečnom snagom od 6 kW, sasvim dovoljno da preko pametnog Walbox zidnog punjača koji automatski balansira energiju napunimo našu Fiat Grande Pandu Electric iz kućne solarne elektrane. U bateriju je za nekih 8 časova sunca“ušlo“ 24 kWh, a instrument tabla pokazivala je domet od oko 300 kilometara. Da ne bude zabune, baza od 16 kWh koja je bila u baterijama takođe je „maznuta“ protekle subote na istom mestu.

Lekcija 1.: teren je presudan
Prethodni odlazak u Beograd naučio nas je jednoj važnoj stvari: kod električnog automobila konfiguracija terena ima ogroman značaj. Električni automobili obožavaju vožnju na brzim regionalnim putevima, gde su brzine oko 80 km/h. Voli i grad ali ne podnosi auto put, koji ga ubija. I to bi mogli nazvati lekcijom 1.
Nema žurbe, putovanje je uživanje.
Lekcija 2.: Autoput bez jurnjave

Na autoputu smo na relaciji Inđija-Beograd vozili tempom od 110 km/h.
To je važna stvar. Fiat Panda je pre svega gradski automobil, ali ovaj test pokazuje da može da se koristi i za međugradske relacije, ako vozač prihvati drugačiju filozofiju vožnje. Kod električnog automobila cilj nije maksimalna brzina.
Lekcija 3. : vožnja po gradu bez trkanja

Velika beogradska saobraćajna gužva nije škodila našoj autonomiji. Naprotiv, zahvaljujući odličnoj „one pedal“ strategiji i rekuperaciji Grande Panda je skoro nije ni osetila, pa smo bar prema kompijuteru imali još 141 km autonomije pri polasku za Novi Sad.
Lekcija 4. : birajte pravac sa dugim nizbdricama
Povratak prema Novom Sadu najbolje je kod Inđije napustiti auto put, (ušteda na putarini je trošak el. energije za jedan pravac) i voziti preko Fruške gore i prevoja Banstola.
Banstol se nalazi na oko 250 metara nadmorske visine. Upravo tu počinje ključni deo puta. Posle uspona sledi duga nizbrdica prema Sremskim Karlovcima, gde automobil kroz rekuperaciju vraća deo energije nazad u bateriju.

Upravo ova tačka označava početak najvažnijeg dela povratka.
Da smo držali tempo op 110 kmh na auto putu, najverovatnije ne bi imali dosta energije za ceo put. Ili da smo vozili preko Iriškog venca, morali bismo da se penjemo na skoro 500 metara nadmorske visine, što bi značilo dodatnu potrošnju energije.
Kod električnih automobila topografija puta može da napravi ogromnu razliku u dometu, jer smo nakon Banstola dopunili bateriju tako da je ona na cilju imala više leketrične energije u sebi nego tridesetak kilometara pre.
Lekcija 5. Cilj je efikasnost

Posle tačno 181 pređenih kilometara, Panda se vratila na početnu tačku u Novom Sadu sa još oko 71 kilometar preostalog dometa.
Drugim rečim, krug je uspešno zatvoren. Na struju proizvedenu na sopstvenom krovu.
Mala Panda i velika lekcija
Ovaj mali eksperiment pokazuje nešto mnogo važnije od samog dometa. Električna mobilnost ne mora da bude komplikovana, skupa ili tehnološki spektakl.

U stvarnom životu ona može da izgleda ovako: mali automobil, kućni solar i svakodnevne relacije koje se poklapaju sa mogućnostima baterije. U toj kombinaciji električni auto prestaje da bude tema rasprava i postaje jednostavno, logičan izbor.
Koliko zaista troši i koliko to košta?
Tokom ove vožnje prosečna potrošnja bila je tačno 17,95 kWh na 100 kilometara. Na solarnu energiju rekli bi besplatno a po EPS tarifama to je približno oko 5 evra za ceo put u crvenoj zoni (noćna tarifa). Napomena, izneta cena potrošene el.energije je okvirna jer je kod ona viša matematika.
Nakon ovih prvih dvesta kilometara jedna stvar postaje očigledna: najlogičniji model električne mobilnosti je sopstvena struja i mali automobil.
Bez velikih baterija. Bez ogromnih SUV-ova. Samo racionalna kombinacija energije i mobilnosti.

Lidija, Miodrag i Panda Piroški
15 Komentara
Comments are closed.




Divno je kad se vozi auto za dzabe! Ako niste uložili u solarnu elektranu i automobil, onda je džabe.
Koliko košta instalacija solarne elektrane i koliko košta fiat panda? Nikada se neće isplatiti uloženo. Polovan električni automobil nema cenu ili nikada ne možete da ga prodate. Solarne ćelije imaje svoj vek trajanja. Moderno jeste, trend jeste, popularnost i zanimljivost takodje, samo isplativost je upitna.
Preko potrošnje benzina solarna instalacija od 10 kW se isplati na prvih 50.000 km u celosti. Nakon toga ostaje kao besplatan izvor energije. Istovremeno i baterijska vozila postaju sve povoljnija pa su i u tom segmentu sve bliži ceni klasičnih modela. Dodatno, baterije sada je već izvesno traju i preko 200.000 km uz prosečnu degradaciju od 5-7% max 10% u odnosu na novu. Dodatno, nema redovnih servisa (filteri, ulje, svećice,…) na svakih 20.000 km što je najmanje 3.000-4.000 evra u toj kilometraži. Zatim nema zamena potrošnih elemenata, diskovi, obloge, lamele, plivajući zamajac, eventualno generalna,… Samo na toj uštedi imate isplaćen solarni sistem. Najnovija generacija solarnih sistema ima izuzetno nisku degradaciju ćelija, što im daje efiksanost 20 godina.
Sve u svemu, početno ulaganje nije malo (Solar sistem+automobil) ali ako se odabere skromniji model EV, tu je matematika jasna.
Osim toga uskoro stižu „subvencionisani“ EV polovnjaci iz EU stari 3-5 godina što može biti solidan zamah našoj elektrifikaciji.
Odavno su Vrele gume prestale da budu zanimljive kao nekada, a i sve manje pismenih koji pišu tekstove. „Kompijuter“ i ne razlikovanje smera od pravca su tipična greška blago nepismenih ljudi (nažalost sve ih je više).
A Panda kao autic, verujem da je dobar izbor za rešenje po gradu i okolini. Međutim, još jedan promašaj u tekstu je crvena tarifa (noćna). Noćna, kako je vi nazivate odnosno jeftina tarifa od 23h do 7 ujutru je jeftinija oko 4 puta od dnevne, skupe tarife. A taj pojam crvena ne postoji u tarifama. Postoje Zelena, Plava i Crvena zona, u zavisnosti koliko ste kw potrošili mesečno, pa vam je spram zona struja po kw skuplja ili jeftinija.
Dodatno, „topografija puta“ kako vi nazivate iliti strucnije nivelitet, je podjednako važan ma koji automobil vozili, i to je tzv. Zelena ruta, gde ćete napraviti što manju potrošnju goriva kod SUS motora, i što manje emitovati CO2 napolje. Nemojte izmišljati toplu vodu bespotrebno, i praviti nauku od čistog marketinga.
Mile, Vi se bavite formom a mi suštinom. Savršeno je jasna naša preporuka da se automobilska baterija puni po jeftinoj noćnoj tarifi jer je znatno jeftinija od dnevne. Osim toga za par meseci ćemo imati jasnu analizu koliko solarna energija može da bude lična energetska nezavisna stanica za automobilsku električnu mobilnost.
Inače Vi i milioni vozača prvenstveno razmišljate o topografiji kada krenete na put pa naše skretanje na strategiju vožnje EV smatrate otkrivanjem tople vode. Meni se čini da Vi nikada niste vozili EV pa je frustracija golema, kao i to da zavirujete u tuđi džep.
Što se tiče kvaliteta sadržaja na našoj Vrele Gume Mobility platformi (TV/YT/web/Insta/FB/X) dovoljno je reći da smo daleko najuticajniji u regionu, sa izgrađenim zavidnim kredibilitetom u širokom medijskom segmentu. Zlonamerna „piskarala“ poput Vas su samo dokaz da danas svako može da ima „vidljivost“.
Hvala na ovako lepom prilogu.
Živim u Nemačkoj i pratim vas redovno. Sve pohvale za vaš rad.
Već 2 godine vozim Opel Corsu e. Bateriju punim isključivo sa Krova.
I samo se smejem na poskupljenja goriva.
Srdačan pozdrav.
Hvala i vama na podeljenom iskustvu
Mozda je I kupim jednog dana ako poludim,kakva vasa struja I paneli ne zamajavajte ovaj narod nekim zapadnim glupostima
Samo lož ulje i paketići sa zejtinom i šećerom
Hahahah,
Bravo Kralju
Панели су кинески, какав запад…
Kod električnih automobila u gradskoj vožnji (mesovita gradska + otvoreni putevi do 80kmh) potrošnja je generalno niža nego kod benzinskih i dizel motora – i to često značajno.
Glavna ušteda dolazi u dve situacije:
gužve i stani-kreni saobraćaj
dugo stajanje na leru (semafiori, kolone, čekanje)
Tu električni automobil skoro ne troši energiju dok stoji, dok klasični motor i dalje sagoreva gorivo.
Naravno, ima i nijansi:
Po lepom vremenu (proleće/jesen/letnje temperature) ušteda je najveća.
Na niskim temperaturama (< 0–5 °C) potrošnja struje naglo raste zbog grejanja kabine.
Bolji EV modeli sa toplotnom pumpom taj udarac znatno ublaže (manje opterećenje baterije), ali ni oni ne mogu da pobede fiziku u potpunosti.
Zaključno – nema savršenog sistema, ali u tipičnim gradskim uslovima EV ima jasnu prednost u potrošnji u odnosu na benzince i dizelaše…
Па у зимским месецима гријање имаш одма’, док код СУС возила чекаш до се мотор загрије, а то обично стигнеш на дестинацију прије тога. То што је краћи домет зими, ништа не значи ако су релације кратке, у суштини укупно има предност у градској вожњи зими
Divno je kad se vozi auto za dzabe- u svakom smislu. Jednostavno bez stresa, nema goriva, nema struje, nema zakupnine, zasto onda ne pohvaliti i distributere Grande Pande ponekad.
Jeste baš je lep ovaj posao! Naša valuta je ideja, integritet, poverenje publike, znanje, tradicija, odvažnost da pravimo ekskluzivne reportaže iz najzabačenijih delova sveta poput pustinje u Arabiji.
Lep pozdrav