
Zašto se sve važne promene u autoindustriji dešavaju u isto vreme!? Panika ili plan?
Ako se u isto vreme menja direktor BMW-a, smenjuje šef dizajna Mercedesa, Evropska unija relativizuje zabranu SUS motora posle 2035, Jaguar praktično nestaje sa tržišta, a Maserati tone u gubitke, problem nije u pojedinačnim odlukama. Problem je u sistemu. Autoindustrija je ušla u fazu u kojoj se više ne menja samo tehnologija, već i logika po kojoj se donose odluke. Zato se danas menja sve, od uprava, preko dizajna, do strateških ciljeva.
Ove vesti nisu nepovezane. One su reakcije na istu stvar: pravila igre su se promenila, ali niko više nije siguran kakva su nova.
BMW-ov izbor novog direktora koji dolazi iz proizvodnje govori više od bilo kog saopštenja. Fokus se pomera sa vizije na izvršenje. U svetu u kojem se razvojni ciklusi skraćuju, a troškovi rastu, pobednik nije onaj ko ima najbolju ideju, već onaj ko može brzo i pouzdano da je pretvori u proizvod. To je priznanje da dolazi industrijski rat, ne marketinški.
Mercedesova smena šefa dizajna pokazuje drugi sloj problema. Električna era je automobile učinila sličnijima nego ikada
![]()
Kada svi nude ekrane, ubrzanje i tišinu, dizajn i identitet postaju poslednja linija odbrane brenda
Ako luksuz mora da se objašnjava, onda više nije luksuz. Mercedes sada mora da potraži traži novi jezik kojim će se razlikovati u svetu u kojem tehničke razlike blede.

Jaguar je otišao najdalje i izabrao najrizičniji put.
Povlačenje postojećih modela i reset brenda kao isključivo električnog znači svesni nestanak iz sadašnjosti zarad neizvesne budućnosti. To je strategija koja može doneti veliki povrat, ali verovatnije trajni gubitak relevantnosti ako tržište u međuvremenu krene drugim putem.

Maserati problem je ogoljen do kraja
Dramatičan pad prodaje Maseratija sa svega 11.300 prodatih u 2024. (2025. će završiti sa ispod 8.000) i gigantski gubici nisu posledica lošeg dizajna, već surove matematike koja ne prašta. Premali obim, visoki troškovi razvoja i nejasno pozicioniranje u novoj eri ostavljaju malo prostora za greške. U tranziciji ka elektrifikaciji, sredina i niša nestaju prvi.
Dodatnu konfuziju unosi i politika. Evropska unija je slanjem signala da zabrana SUS motora posle 2035. nije apsolutna priznala ono o čemu se tiho govorilo: tranzicija nije linearna.
Izuzeci, revizije ciljeva i produženi rokovi znače da su proizvođači godinama ulagali pod pretpostavkom da alternative ne postoje, a sada im se poručuje da ipak postoje. To ne zaustavlja promene, ali razbija dugoročno planiranje.
Zato ovo nije priča o tome da li su Kinezi krivi. Oni su ubrzali proces, ali nisu ga stvorili.
Pravi problem je što se istovremeno menjaju tehnologija, regulativa, ekonomija i očekivanja kupaca. A kupci više nisu spremni da bez diskusije prihvate nerealno visoku cenu. Automobil više nije samo proizvod, sada je sistem. A sistemi ne trpe konfuziju, sporost i nejasan identitet.
Sledeće tri godine odlučiće ko ostaje veliki brend, a ko postaje fusnota. Sadašnji manevri nisu znak panike. Oni su znak da je industrija konačno shvatila da stara mapa više ne važi.

Lidija Piroški




