Beograd – dve trećine tržišta novih automobila u Srbiji
Analiza broja registrovanih novih vozila u Srbiji za prvi kvartal ove godine pokazuje znake stagnacije ili čak laganog pada u odnosu na prošlu godinu. U saradnji sa Smart + Research agencijom dolazimo da jasnog pregleda “Ko je ko na automobilskom tržištu Srbije u 2017.”
Analiza tržišta novih automobila u Srbiji za prvi kvartal 2017. godine
Nakon prošlogodišnjeg naglog uzleta prodaje novih automobila u Srbiji, oni bolje informisani su tiho tvrdili da će 2017. godina biti teška i sa svim izgledima da u najboljem slučaju održi nivo iz prethodne sezone.
Bar po prvim kvartalnim rezultatima broja registrovanih novih vozila od početka godine, a zaključno sa 31. martom, svi su izgledi da se ova predviđanja potvrde. Tokom navedenog perioda u Srbiji je prema zvaničnim podacima MUP-a registrovano ukupno 5.741 novo vozilo uključujući i laki komercijalni program (dostavna vozila, kombiji). U istom periodu prošle godine, prema podacima Asocijacije uvoznika prodato je 6.049 vozila. Budući da već na samom startu imamo dva različita izvora podataka (MUP za 2017. i Asocijacija uvoznika za 2016.), njihovo poređenje možemo smatrati samo okvirnim pokazateljem.
Ono što nije u kategoriji “okvirno” jesu egzaktni podaci za 2017. Ukoliko odvojimo putnička vozila od lakog komercijalnog programa, dolazimo do brojke od ukupno registrovanih 4.630 putnička i 1.111 komercijalnih vozila u prva tri meseca ove godine.
TOP 3 – Škoda, Fiat, Volkswagen
Standardna forma Škode se potvrđuje i na početku ove godine. Sa 12,66% osvojenog tržišta (727 vozila) ova češka marka dominira, ali više ne toliko ubedljivo. U stopu je prate Fiat 12,02% tržišta ili 690 registrovanih vozila i Volkswagen sa 11,11% učešća na tržištu (638 vozila). U TOP 10 su još Renault, Opel, Dacia..
Sličan je rezultat i u plasmanu isključivo putničkih vozila. Međutim, u ovoj kategoriji je došlo do pomeranja na drugom i trećem mestu. Volkswagen je sa 482 registrovana putnička vozila drugi, dok je Fiat prodao 377 novih vozila zauzimajući treće mesto po supehu u prvom kvartalu 2017.
Kada je komercijalni program u pitanju, lider u ovoj godini na tržištu Srbije je Fiat sa učešćem od 28,17%. Prate ga VW (14,04%) i Dacia sa 10,17% od ukupnog tržišta komercijalnih vozila.
Beograd kao dve trećine Srbije
Koliko je zanimljiv broj novoregistrovanih novih vozila u prva tri meseca ove godine, toliko je interesantna statistika broja njihove zastupljenosti po regionima Srbije.
Kako se moglo pretpostaviti, Beograd kao politički i ekonomski centar Srbije dominira. Na teritoriji grada Beograda u prvom kvartalu ove godine registrovano je 62,67% od svih novoregistrovanih vozila u Srbiji.
Vojvodina sa 20% od svih novo registrovanih vozila sa velikom distancom prati Beograd, dok Šumadija sa 10,36% i Južna i istočna Srbija sa 6,32% dramatično zaostaju.
Ovaj pokazatelj registracije novih vozila ujedno može poslužiti i kao najbolji reper ekonomskog razvoja pojedinih regiona.
Preduzeća nose dve trećine prodaje
Konačno imamo i pregled u kojoj meri fizička lica odnosno građani učestvuju u tržišnom kolaču u odnosu na firme, odnosno pravna lica. Prema broju registrovanih vozila u prvom kvartalu 2017. fizička lica su ukupno postala vlasnici 1895 novih (putničkih i komercijalnih) vozila. U kategoriji kupaca, pravna lica su registrovala 3.775 vozila, što znači da su na tržištu Srbije 65% novih kupaca automobila preduzeća dok 25% novih automobila poseduju građani.
Po brendovima, fizička lica su najviše poverenja poklonila Fiatu i Volkswagenu (oko 10%)
Dizel ili benzin
Prema statistici MUP-a koju je obradila agencija Smart Plus Research, u Srbiji je još uvek bar kada su u pitanju putnička i laka komercijalna vozila popularniji benzin. U prva tri meseca ove godine registrovano je 2.390 vozila na benzinski pogon odnosno 51,6% i 2.106 vozila na dizel pogon, odnosno 45,49%. Prirodni gas kao pogonsku energiju koristi svega 134 novih vozila, odnosno svega 2,89% ukupne prodaje.
Manja zapremina veća snaga
Zahvaljujući aktuelnoj zakonskoj regulativi koja “kažnjava” višak kubnih centimetara motora, a toleriše snagu, tržište se tome neminovno prilagođava. Najveći broj registrovanih novih vozila je u kategoriji od 1,6 litara radne zapremne (21,94%) dok je najpopularnija snaga agregata bila ona od 81-90 KW.
Sve u svemu, iako krajnje brojke prodaje nisu previše pohvalne, unutrašnja „igra“ na tržištu je vrlo interesantna. Očigledno privreda ipak ima više novca od običnog građanina i negde u ovom segmentu većih plata i boljeg standarda treba tražiti budućnost tržišta automobila u Srbiji.
